Je li moguće da je to ljubav ???
Što psihologija kaže o ljubavi?
„Svuda u svijetu ljudi vole. Pjevaju za ljubav, plešu za ljubav, pišu pjesme i priče o ljubavi. Pričaju mitove i legende o ljubavi. Žude za ljubavlju, žive za ljubav, ubijaju za ljubav i umiru za ljubav.“
Antropolzi i socijalni psiholozi zaključuju da postoje različite vrste ljubavi, a najjednostavnija podjela je podjela na strastvenu i partnersku ljubav.
Strastvena ljubav = Zaljubljenost
Strastvena ljubav je emocionalno stanje koje uključuje intenzivnu čežnju za drugom osobom. Obilježava ju doživljaj fiziološke pobuđenosti, pri čemu osoba u prisustvu voljenog/voljene uistinu doživljava nedostatak zraka i lupanje srca.
Strastvena ljubav sastoji se od snažnih, nekontroliranih misli, intenzivnih osjećaja (npr. ljubomora, anksioznost, čežnja, strast) te otvorenih postupaka prema objektu vlastite naklonosti. Kada je ljubav uzvraćena, odnosno ako su obje osobe zaljubljene, osjećaju snažno ispunjenje i ushit. Mogu puno vremena provoditi zajedno te pri tome zanemarivati druge ljude. Kad nekoj osobi ljubav nije uzvraćena, javljaju se osjećaji snažne tuge i očaja.
Neuropsihologija strastvene ljubavi
Londonski neuroznanstvenici A. Bartels i S. Zeki novijim istraživanjem iz 2000. godine potvrdili su svevremensku izreku „ljubav je slijepa“. Sudionike svog istraživanja privukli su putem postera koje su oblijepili po londonskim ulicama tražeći one koji su „iskreno, duboko i ludo zaljubljeni.“
Identificirali su područja mozga koja su povezana sa strastvenom ljubavi; aktivirana su područja mozga povezana s euforijom i nagradom, a smanjena je aktivnost u područjima mozga koja su povezana s tugom, strahom i anksioznosti. Ta područja mozga koja su aktivirana romantičnom ljubavi ujedno su područja koja su aktivirana kada su ljudi pod utjecajem droga kao što su opijati ili kokain.
Partnerska ljubav
Kao i strastvena, i partnerska ljubav (zvana i „prava ljubav“, „bračna ljubav“) uključuje osjećaje intimnosti i naklonosti prema nekome. No, za razliku od strastvene ljubavi, partnerska ljubav nije popraćena intenzivnim emocijama, odnosno nije popraćena intenzivnom strašću ili fiziološkom pobuđenošću, izrazitom ljubomorom ili anksioznošću.
Partnersku ljubav ljudi mogu doživljavati u neseksualnim vezama (kao što su bliska prijateljstva) ili u seksualnim vezama u kojima doživljavaju snažne osjećaje intimnosti, ali ne i mnogo napetosti i strasti koju su nekada možda osjećali.
Odnos strastvene i partnerske ljubavi
U tradicionalne teorije o fazama razvoja veze (npr. Marshall u knjizi „Volim te, ali…“ govori o šest faza veze) ukorijenjena je ideja o linearnom prijelazu iz strastvene u partnersku ljubav. U skladu s tim, u plemenu Kunga u pustinji Kalahari razvoj romantične veze opisuje se na sljedeći način: „Kada se dvoje ljudi spoji, njihova srca gore i njihova je strast vrlo velika. Nakon nekog vremena, vatra se ugasi i tako ostaje.“
Kad se „vatra ugasi“? Odnosno, koliko traje zaljubljenost? Socijalna biologinja Cindy Hayman pratila je tri neurokemikalije (dopamin, feniletilamin i oksitocin) kod 5000 osoba u 37 različitih kultura te ustanovila da intenzivna faza privlačnosti traje između osamnaest mjeseci i tri godine.
Zašto se uopće zaljubimo?
Odnosno, pravo pitanje glasi: zašto se zaljubimo baš u jednu osobu prije nego u neku drugu? Odgovor leži u 4 efekta:
1. Efekt blizine – prijatelji i ljubavnici ljudima najčešće postaju oni s kojima se igrom slučaja najčešće sreću i s kojima su najčešće u interakciji.
2. Efekt sličnosti – smatra se središnjim efektom privlačnosti i započinjanja romantične veze. Dakle, obilježje uspješnih veza je sličnost među partnerima (s obzirom na stavove, vrijednosti, osobine ličnosti, demografska obilježja/ socioekonomski status, intelektualni status, kulturalna obilježja). Uz to, neka su istraživanja pokazala da su veze osoba koje su usklađene (sličnije) i po fizičkom izgledu stabilnije i dugotrajnije.
3. Efekt uzajamnog sviđanja – Općenito, ljudi vole one koji ih vole i ne vole one koji ih ne vole. U većini slučajeva, to da se osoba A sviđa osobi B snažno određuje to da će biti i obrnuto – da će se i osoba B sviđati osobi A.
4. Efekt fizičke privlačnosti –Pokazalo se da oba spola cijene fizičku privlačnost, ali da je muškarci cijene nešto više. Fizička privlačnost ima veliku ulogu u sviđanju jer ju većina ljudi povezuje s drugim poželjnim osobinama (stereotip „lijepo je dobro“),
Zaljubljenost (strastvena ljubav) emocionalno je stanje koje snažno utječe na osjećaje, misli i ponašanje zaljubljene osobe; aktivirajući jedna, a smanjujući aktivnost drugih područja mozga. Gotovo svaka popularna pjesma je o ljubavi, kao i polovica svih romana i filmova. Uz provedena istraživanja, sve to naglašava veliku važnost i kulturalnu univerzalnost složenog fenomena ljubavi.
Preuzeto i prilagođeno s portala Istraži me, autor: Ana Antolović
Antropolzi i socijalni psiholozi zaključuju da postoje različite vrste ljubavi, a najjednostavnija podjela je podjela na strastvenu i partnersku ljubav.
Strastvena ljubav = Zaljubljenost
Strastvena ljubav je emocionalno stanje koje uključuje intenzivnu čežnju za drugom osobom. Obilježava ju doživljaj fiziološke pobuđenosti, pri čemu osoba u prisustvu voljenog/voljene uistinu doživljava nedostatak zraka i lupanje srca.
Strastvena ljubav sastoji se od snažnih, nekontroliranih misli, intenzivnih osjećaja (npr. ljubomora, anksioznost, čežnja, strast) te otvorenih postupaka prema objektu vlastite naklonosti. Kada je ljubav uzvraćena, odnosno ako su obje osobe zaljubljene, osjećaju snažno ispunjenje i ushit. Mogu puno vremena provoditi zajedno te pri tome zanemarivati druge ljude. Kad nekoj osobi ljubav nije uzvraćena, javljaju se osjećaji snažne tuge i očaja.
Neuropsihologija strastvene ljubavi
Londonski neuroznanstvenici A. Bartels i S. Zeki novijim istraživanjem iz 2000. godine potvrdili su svevremensku izreku „ljubav je slijepa“. Sudionike svog istraživanja privukli su putem postera koje su oblijepili po londonskim ulicama tražeći one koji su „iskreno, duboko i ludo zaljubljeni.“
Identificirali su područja mozga koja su povezana sa strastvenom ljubavi; aktivirana su područja mozga povezana s euforijom i nagradom, a smanjena je aktivnost u područjima mozga koja su povezana s tugom, strahom i anksioznosti. Ta područja mozga koja su aktivirana romantičnom ljubavi ujedno su područja koja su aktivirana kada su ljudi pod utjecajem droga kao što su opijati ili kokain.
Partnerska ljubav
Kao i strastvena, i partnerska ljubav (zvana i „prava ljubav“, „bračna ljubav“) uključuje osjećaje intimnosti i naklonosti prema nekome. No, za razliku od strastvene ljubavi, partnerska ljubav nije popraćena intenzivnim emocijama, odnosno nije popraćena intenzivnom strašću ili fiziološkom pobuđenošću, izrazitom ljubomorom ili anksioznošću.
Partnersku ljubav ljudi mogu doživljavati u neseksualnim vezama (kao što su bliska prijateljstva) ili u seksualnim vezama u kojima doživljavaju snažne osjećaje intimnosti, ali ne i mnogo napetosti i strasti koju su nekada možda osjećali.
Odnos strastvene i partnerske ljubavi
U tradicionalne teorije o fazama razvoja veze (npr. Marshall u knjizi „Volim te, ali…“ govori o šest faza veze) ukorijenjena je ideja o linearnom prijelazu iz strastvene u partnersku ljubav. U skladu s tim, u plemenu Kunga u pustinji Kalahari razvoj romantične veze opisuje se na sljedeći način: „Kada se dvoje ljudi spoji, njihova srca gore i njihova je strast vrlo velika. Nakon nekog vremena, vatra se ugasi i tako ostaje.“
Kad se „vatra ugasi“? Odnosno, koliko traje zaljubljenost? Socijalna biologinja Cindy Hayman pratila je tri neurokemikalije (dopamin, feniletilamin i oksitocin) kod 5000 osoba u 37 različitih kultura te ustanovila da intenzivna faza privlačnosti traje između osamnaest mjeseci i tri godine.
Zašto se uopće zaljubimo?
Odnosno, pravo pitanje glasi: zašto se zaljubimo baš u jednu osobu prije nego u neku drugu? Odgovor leži u 4 efekta:
1. Efekt blizine – prijatelji i ljubavnici ljudima najčešće postaju oni s kojima se igrom slučaja najčešće sreću i s kojima su najčešće u interakciji.
2. Efekt sličnosti – smatra se središnjim efektom privlačnosti i započinjanja romantične veze. Dakle, obilježje uspješnih veza je sličnost među partnerima (s obzirom na stavove, vrijednosti, osobine ličnosti, demografska obilježja/ socioekonomski status, intelektualni status, kulturalna obilježja). Uz to, neka su istraživanja pokazala da su veze osoba koje su usklađene (sličnije) i po fizičkom izgledu stabilnije i dugotrajnije.
3. Efekt uzajamnog sviđanja – Općenito, ljudi vole one koji ih vole i ne vole one koji ih ne vole. U većini slučajeva, to da se osoba A sviđa osobi B snažno određuje to da će biti i obrnuto – da će se i osoba B sviđati osobi A.
4. Efekt fizičke privlačnosti –Pokazalo se da oba spola cijene fizičku privlačnost, ali da je muškarci cijene nešto više. Fizička privlačnost ima veliku ulogu u sviđanju jer ju većina ljudi povezuje s drugim poželjnim osobinama (stereotip „lijepo je dobro“),
Zaljubljenost (strastvena ljubav) emocionalno je stanje koje snažno utječe na osjećaje, misli i ponašanje zaljubljene osobe; aktivirajući jedna, a smanjujući aktivnost drugih područja mozga. Gotovo svaka popularna pjesma je o ljubavi, kao i polovica svih romana i filmova. Uz provedena istraživanja, sve to naglašava veliku važnost i kulturalnu univerzalnost složenog fenomena ljubavi.
Preuzeto i prilagođeno s portala Istraži me, autor: Ana Antolović